Podjeli

Gastro

Pulski restorani nude pregršt izvrsnih delicija

Burna istarska povijest ostavila je značajan trag i u kuhinji – utjecaj Italije, srednjoeuropske, posebno austrijske i mađarske te slavenske kuhinje osjeća se i u pulskim restoranima gdje je ponuda jela zaista raznovsrna i bogata, i gdje se mogu kušati jela pripravljena od morskih plodova, ali i jela tzv. kontinentalne Istre.

U Puli, kao ustalom i u većini istarskih mjesta, svakako valja kušati riblje specijalitete od kojih su jela od rošpa (grdobine), brancina ili pak slasne buzare pripremljene od kvarnerskih škampi samo manji broj delicija koje se nude. U Puli valja probati i školjke, zahvaljujući čistom podmorju posebnog su okusa dondole, mušule, kapešante ili kanaštrele. Odlične su i oštrige kojima valja dodati samo malo limuna.

U Puli će vas rado ponuditi i izvrsnim brodetima, a svakako bi trebalo probati i crni rižoto od sipa. Ljubiteljima plave ribe savjetujemo da kušaju sardele na savor. Ovo se jelo jede hladno, a radi se o prženim srdelama prelivenim umakom od ulja, luka, octa i začina.

No, ne vole svi ribe i riblje specijalitete. U Puli što se izbora tiče zaista nema problema. Naime, već kao predjelo pulski restorani nude pravu poslaticu – istarski pršut koji je jedan od najpoznatijih istarskih brandova. Istarski je pršut poseban po načinu spravljanja i dozrijevanja a suši se na buri. U restoranu zatražite da vam pršut narežu nožem – to mu daje dodatnu draž.

Takozvane fritaje ili omleti dio su tradicionalnih jela koje u Puli spravljaju na razne načine, nezaobilazna je fritaja s divljim šparogama, samoniklim biljem bigatim kalijem, vitaminom C, A i B. Fritaje se pripremaju i sa suhim kobasicama, mladim lukom, tartufima…. I svaka je šarmantna na svoj način.

U Puli valja probati i maneštre, tradicionalnu gustu juhu čiji su osnovni sastojci krumpir i grah kojem se dodaje pešt (pripravak od slanine i češnjaka). Ova će delicija svoja vrhunska izdanja doživjeti oplemenjena bobićima (mladim kukuruzom), stupanom fermentunom (usitnjenim kukuruzom), odlična je i sa slancem ili farom (ječmom). U maneštre se vrlo često stavlja kost od istarskog pršuta, a specifičnog je okusa ona kojoj se dodaje mladi koromač. Maneštra u koju se uz osnovne namirnice krumpir i grah dodaje kiseli kupus zove se jota.

Utjecaj talijanske kuhinje u Istri najbolje se osjeća kroz niz vrsta odličnih tjestenina koje se u Puli nude. Najpoznatiji su fuži i njoki. Fuži se spravljaju d jaja, brašna i vode. Od ovih se sastojaka umijesi glatko tijesto koje se potom razvalja i reže na pravokutnike čiji se vrhovi potom spajaju i tako nastaju fuži.

Njoki se pripremaju od tijesta čiji su osnovni sastojci brašno, jaja i krumpir. Fuži i njoki najčešće se poslužuju uz razne umake, šuga kako ih u Puli zovu, a najtradicionalniji je žgvacet. Umak od luka, rajčice, kokoške i začina.

No, uz fuže i njoke nije na odmet probati raviole, pljukance, pasutice ili makarune na žlicu. Ravioli su tjestenina punjena raznim nadjevima, a najposebniji među njima su labinski krafi. Vegetarijancima savjetujemo da probaju posutice sa svježim zeljem koje uz dodatak maslinovog ulja i češnjaka zaista imaju specifičan okus.

U Puli će vas nakon jela ponuditi u pravilu jednostavnim ali vrlo ukusnim slasticama, najtradicionalnije su korštule te fritule i cukerančići. No, ponude li vam u restoranu poveticu (štrudel) ili breskvice, nemojte odbiti. Pridružite li slasticama tipičan istarski muškat, vino izražajnog mirisa s poluslatkim bukeom vaš će doživljaj biti potpun.

Posljednjih je godina Istra preuzela primat u proizvodnji kvalitetenih hrvatskih vina. nekad se vino dijelilo samo na crno i bijelo, a danas se i u pulskim vinotekama može kušati borgonja, hrvatica, ali i brojne visokokvalitetene sorte poznate u cijelom svijetu oput chardonnaya, sivog i bijelog pinota, merlota ili caberneta i sauvignona. No, najpznatija vina istarskog vinogorja su malvazija i teran. Sinonim za bijelo vino u Istri je malvazija koja se proizvodi od autohtonog bijelog grožđa. Istarska je malvazija suha, slamnato je žute boje. Najbolja je, kažu znalci, u godini kada se proizvede.

Ono što je malvazija za bijelo, to je teran za crno vino. Teran je izrazito obojen, gotovo ljubičast, a valja ga poput malvazije piti u godini proizvodnje. I dok će se malvazija najbolje sljubljivati s plodovima mora, rižotima i tjesteninama, teran će se odlično snaći u kombinaciji s istarskim pršutom, jelima od divljači.

Od terana se priprema i istarska supa – specifično jelo ili piće kako vam drago. Naime, supa se priprema tako da se zapečni kruh i šečer u istarskoj bolaketi preliju teranom, doda im se malo ulja, papra i soli. Supa se jede žlicom, poželjno je malo vina i popiti.

U pulskim restoranima ponudit će vas i tartufima, rijetkom skupocjenom gljivom koja raste ispod zemlje u srcu Istre. Jela s tartufima kažu vrhunac su gastronomije. U pulskim restoranima ponudit će vam fuže ili njoke s tartufima, a kada se naviknete na njihov specifičan okus i miris zasigurno trebate probati i biftek ili sir s tartufima. Istarski tartuf, inače jedan je od najcjenjenijih na svijetu, a upravo je u Istri i pronađen najteži svjetski tartuf upisan i u Guinessevu knjigu rekorda. Nije na odmet napomenuti da je tartuf jedan od najčuvenijih afrodizijaka.