Šijanska šuma

Želite li u sparna ljetna poslijepodneva, u bojama bogatu jesen ili u mirisno proljetno jutro pobjeći iz gradske vreve, neka vam izbor bude Šijanska šuma. Vjerujte, nećete požaliti. Svega dva kilometra od strogog centra grada naći ćete se u samom srcu raja za dušu i tijelo. Uski vijugavi puteljci poput labirinta na svakom zavoju otkrivaju poneko iznenađenje, životinjicu ili prelijepi primjerak šumske flore. Kroz visoke krošnje stabala probijaju se stidljivo sunčeve zrake, tek toliko da uspijete razaznati kuda vas pojedina staza vodi. Jednako je tu lijepo u proljeće, kada tlo prekrivaju mirisni tepisi ciklama, kao i u jesen, kad se ispod otpalog lišća naziru klobuci mnogih vrsta gljiva. Uživajte u njima na njihovom prirodnom staništu, ali ih ne berite! U ovoj je šumi sva flora i fauna zaštićena te kući ponesite samo sjećanje na prelijepe prizore.

Uz Šijansku šumu vezuje se i jedna priča. Na Veliki petak 1271. godine članove imućne i ugledne pulske obitelji Castropola ubili su urotnici. Vjerni sluga uspio je spasiti samo muško dijete i smjestiti ga u franjevački samostan, gdje je i odraslo. Kasnije je, u znak zahvalnosti, Šijanu poklonio tom samostanu. Godine 1860. upravu nad šumom preuzima ratna mornarica.

Početkom prošlog stoljeća nazivala se Carskom šumom (Kaiserwald), kada je služila za odmor i rekreaciju austrougarske vojske i gospode. Brojni izletnici dolaze u šumu raznim prijevoznim sredstvima: kočijama, automobilima, biciklima pa se već tada ističe potreba za njezinim uređenjem i povezivanjem tramvajskom prugom s centrom.

U dosadašnjim detaljnim istraživanjima park šuma Šijana opisuje se kao zajednica hrasta medunca i bijelog graba, a neposredna blizina morske obale, s vegetacijskim područjem hrasta crnike, razlog je što se na toplijim položajima u šumi češće pojavljuje crnika.
Površina park šume Šijana iznosi 152,13 ha, a karakteristični su uneseni elementi listača i četinjača. Posjetiteljima bi svakako trebalo omogućiti upoznavanje s vrijednostima pojedinih vrsta zbog njihove impozantnosti ili raritetnosti. Takvi su npr. primjerci hrasta plutnjaka (Quercus suber), hrasta medunca (Quercus pubescens) te brucijskog bora (Pinus brutia).