Podjeli

Agripinina kuća

Agripinina kuća je arheološki lokalitet smješten jednim dijelom u današnjoj poslovnici Otp banke te dvorišnom prostoru kojeg zatvaraju zgrade u ulici Sergijevaca i uspon sv. Franje Asiškog, uz jugoistočni dio drevnog, rimskog foruma, glavnog antičkog gradskog trga. No, sam naziv vremenski pojednostavljuje priču koja je puno dublja i interesantnija. Na površini od 550 m2 ukazuje se sva slojevitost neprekidnog vremenskog kontinuiteta od tri tisuće godina života jednog grada. Tu su nađeni arheološki nalazi venetske kulture iz VI. i uvezena helenistička i etruščanska keramika iz III. st. pr. Kr. U rimsko doba Agrippinina kuća, bila je otvorena prema gradskom trgu i ukrašena štukaturom, mramorom i višebojnim freskama. Sav sjaj minulih vremena ostalo je u sjeni pronalaska dvaju kamenih spomenika koji su pobudili izuzetan interes arheologa i javnosti: radi se o mramornoj glavi žene te mramornom torzu cara iz I. st po. Kr. Na postolju zidanom od cigle i obloženom mramorom pronađena je bista carice Agrippine Minor. Pretpostavka je da je za vrijeme vladavine cara Klaudija, jedna od taberni u unutarnjoj strani puljskog Foruma preuređena kao sacellum ili prostorija carskog kulta. Tko je ta ponosna Agripina Minor koja nas gleda tisućljetnim očima? Ona je rimska plemkinja, sestra, kraljica i majka. Odrasla je uz svog brata Kaligulu uz kojeg su vezane priče o najstrašnijim zvjerstvima, supruga je cara mudrog Klaudija i majka hirovitog i ozloglašenog Nerona, od čije ruke je na koncu ubijena.